Arheološka i spomenička baština
Kijevsku arheološku baštinu opisuje nekoliko arheologa s kraja XIX., početka XX. I samog kraja prošlog stoljeća, među kojima najveći doprinos izučavanju arheoloških ostataka na kijevskom prostoru su pružili akademik Stjepan Gunjača, zatim fra Lujo Marun, austrijski arheolog Carl Patsch, njemački arheolozi Werner Butler i I. Woldrich, kao i fra Stjepan Zlatović. U najnovije vrijeme kijevski arhelološki prostor sustavno istražuju stručnjaci Kninskog muzeja, posebno arheologinja Katarina Gugo Rumštajn, koja o svojim istraživanjima i nalazima redovito izvješćuje hrvatsku javnost u časopisu "Obavijesti" Hrvatskog Arheološkog Društva (HAD).

Muzej hrvatskih arheološki spomenika u Splitu čuva najviše podataka o tim spomenicima, niz podataka o arheološkim ostacima iz Kijeva zabilježeno je i u arhivima i u inventarima u drugim muzejima, posebno u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju te u Arheološkom muzeju u Splitu, u Muzeju Cetinske krajine u Sinju te u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

U cjelini, arheološka znanost danas, s prostora Kijeva, Civljana i Cetine, raspolaže s podacima za preko 60 nalazišta iz svih razdoblja prošlosti. Treba upozoriti na dva značajnija položaja u samome Kijevu: na prapovijesnu gradinu na brdu sv. Mihovila te na ostatke antičkog naselja na položaju Krstače, ponajprije stoga jer su ova dva nalazišta i danas najugroženija te im prijeti daljnje uništavanje.

Količinom i kvalitetom nesumnjivo najbogatija arheološka ostavština kasnog srednjeg vijeka su stećci, kameni nadgrobni spomenici prizmatična oblika s ravnom ili dvostrešnom gornjom plohom, s postamentom ili bez njega. Stećci su kulturna pojava od kraja XIII. st. koja traje do prodora turske sile, kad nestaju. Karakteristični su osobito za područje današnje Hercegovine, srednje i istočne Bosne, Podrinja i Dalmacije (osobito od Cetine na Jugoistok). Na području Kijeva ostao je manji broj stećaka u prvom redu zbog devastacije i korištenja stećaka, kamenih blokova, kao građevnog materijala. Reprezentativan primjerak stećka nalazi se na nekropoli iznad Teskera, jednako kao i niz primjeraka stećaka uglavnom u obliku ploča.

Ostaci utvrde Glavaš na Padinama Dinare ponad kijevskog zaseoka Glavaš svjedoče o dubokoj starini i burnoj prošlosti.

Također, jedan od najznačajnijih starohrvatskih lokaliteta je crkva Sv. Spasa u Cetini s grobljem oko nje. Crkva, je naime, starohrvatska građevina iz IX. st. posvećena Kristu Spasitelju, kako svjedoči sačuvani natpis na dijelu kamene grede oltarne pregrade: '… SALVATORI' (Spasitelju, Spasu), što se sačuvalo do danas, u narodnom nazivu Sv. Spas. Uokolo crkve istraženo je 1100 grobova pa je to najveće dosad poznato starohrvatsko groblje.

Oko crkve Sv. Spasa sačuvano je preko 700 stećaka raznih veličina i oblika, a sigurno ih je dosta uništeno, kao i drugdje. Npr. dva mosta preko Cetine (Pločasti i Vukovića most) napravljena su od stećaka. Vrijedno je spomenuti i ostatke franjevačkog samostana te vjerojatno crkve Sv. Marka (Manastirine) iz XIV. st. kod Vukovića vrela u Cetini, na mjestu koji narod zove Nugo.

Linkovi
© Općina Kijevo 2015 Sva prava pridržana