0 političkom svjetonazoru, proznome i pjesničkome djelu Borisa Marune govorili su na skupu brojni autori, urednik Zbornika Stipe Grgas, te Boris Škvorc, Andrea Zlatar, Jadranka Nemeth Jajić, Tomislav Kuzmanović, Anera Ryznar i drugi.
U vrelini podneblja, dok se cijela Zagora žarila, nekako samozatajno i bez transparenata, zastava i simbola, ali i bez šire publike, u Kijevu je održan 9. književni susret. Tom prigodom je predstavljen Zbornik radova o životu i djelu hrvatskog književnika, buntovnika i emigranta, Borisa Marune. Ovogodišnji susret posvećen je upravo njemu. Radove o Maruni u zborniku je objavilo 15 uglednih književnika, kritičara i znanstvenika. Nakon otvaranja znanstvenoga skupa o Borisu Maruni, pred mjesnom školom otkriveno je poprsje književniku Ivanu Raosu (1921.- 1987.), deveto po redu od 1992. godine u nizu hrvatskih književnih velikana, zaslužnih za očuvanje hrvatskoga kulturnog identiteta. Njegov brat Vladimir Raos, pročitao mu je tom prigodom i jednu svoju dirljivu pjesmu.
U nizu ostalih poprsja su: Jure Kaštelan, Jakov Gotovac, Tin Ujević, Antun Branko Šimić, A.G. Matoš, Milan Begović i Dinko Širaunović. Njihovi likovi, uz onaj što će se na jubilarnom susretu postaviti dogodine, u parku pred školom, činit će aleju onih koji su zadužili hrvatsku kulturu i čije je stvaralaštvo bilo temom minulih susreta.
Biste je izradio, kako ga u Kijevu nazvaše, 'dvorski kipar', ak. kipar Stipe Sikirica.
Još uvijek ne privlači zasluženu pozornost
Glavni gost, uz pedesetak znanstvenika i književnika bio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, kojem je to bio drugi dolazak zaredom na Kijevske književne susrete.
Odabir Marune za deveto kijevsko književno okupljanje, kako će kazati prof. dr. Štipan Matoš,jedan od začetnika susreta i predsjednik Organizacijskog odbora, nije bio nimalo slučajan. To je učinjeno na temelju vrednovanja njegova književnoga opusa, iznimno važnog suvremenoj hrvatskoj književnosti. Ali, kako se čulo na skupu, i zato što Maruna i svojim angažiranjem kao politički emigrant i kontroverzni hrvatski intelektualac nacionalnog naboja i kozmopolit, snažno provocira našu zbilju i upućuje izazove shematskoj matrici političkih i kulturnih odnosa u Hrvata. Njegova pojava, zaključeno je, u hrvatskoj kulturi još uvijek nije privukla onu pozornost javnosti koju on zaslužuje.
0 političkom svjetonazoru, praznome i pjesničkome djelu Borisa Marune govorili su na skupu brojni autori, urednik Zbornika Stipe Grgas, te Boris Škvorc, Andrea Zlatar, Jadranka NemetK Jajić, Tomislav Kuzmanović, Anera Ryznar i drugi.
Pozdravljajući skup, Milan Bandić je rekao kako su svi oni koji su dosad sudjelovali svojim radom i doprinosom na Kijevskim susretima uzdigli tu manifestaciju u okvire cijele Hrvatske i izvan nje. Time renomirani hrvatski autori daju svoj obol Europi u borbi protiv zaborava koji uvijek znači negaciju identiteta nekog naroda. Bandić je obećao da će 10. kijev-skom susretu dogodine pokrovitelj biti Grad Zagreb.
A potpisujući se u knjigu o Maruni autoru ovoga teksta, prilikom kraćeg susreta, Milan Bandić nije se htio osvrtati na svoje zagrebačke probleme, ali je sigurno dao do znanja da će gradonačelnikom metropole biti i 2011. godine.
Bez šibenskih književnih imena
Nije moglo ni bez duhovite bandićevske dosjetke. Kada me zapitao je li u mome prezimenu tvrdo ili meko č, odgovorio sam kako to slovo tako više i ne kvalificiramo. -Naravno, samo sam se šalio. Postoji jedino tvrdo i meko kuhano jaje, odgovorio je Bandić u svome stilu.
Zbog dnevnih obveza skup je napustio ranije, svrativši pritom u dom stožernog brigadira HV-a u mirovini Petra Bajana.
Neobično je, pak, što na kijevskome književnom druženju nije bilo i šibenskih književnih imena, dok su sa širega područja županije nazočili neki mladi pjesnici. Ali je zato sve okupljene na kraju susreta u neformalnome druženju zabavljao šibenski ansambl "Bonaca".
Joško Čelar - Šibenski list